Tarsatički principij: arheološka istraživanja 2007.
Arheološki park Principij
Tarsatički principij
Stara vrata. Pogled prema Koblerovom trgu. Izlaz iz tarsatičkog principija. Monumentalni rimski luk na ulazu u kompleks, u ulici Stara vrata, zadržao je prvobitni izgled. Izgrađen je od djelomično obrađenog kamenja, bez veziva, visok je 4 i po metra, promjer mu je 2 metra i 75 centimetara. U popisu gradskih starina iz 1819. navodi se da je posrijedi trijumfalni luk, podignut u čast cezara Klaudija, Germanikova sina. S početka 19. stoljeća potječu vijesti o prvim pokušajima zaštite tog spomenika. Javni edil Filip Fichtenau upozorava 1807. da bi se luk mogao obrušiti, jer veliko kamenje nije ničim vezano, a atmosferski utjecaji pomalo ga oštećuju. Predlaže da se luk rastavi i ponovno presloži. To je izazvalo sumnju građana da se luk želi porušiti, a pučki zaštitnik Augustin Dani iduće je godine ustvrdio da taj jedini antički spomenik u gradu već stoljećima odolijeva vremenu, da mora biti sačuvan i zaštićen od uništavanja. I u drugoj polovini 19. stoljeća pokušavalo se spasiti spomenik. Godine 1880. luk je premazan staklenom vodom da bi se zaštitio od štetnih atmosferskih utjecaja. Tadašnji glavni konzervator Istre, Pietro Kandler vjerovao je da je luk dio gradskih vrata, dok su drugi smatrali da predstavlja vrata kastruma, vojnog logora, koji se kontinuirano utvrđivao još iz doba Carstva.
Grad Rijeka
Grad Rijeka
Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb
3. st. n. e.
2007
http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
image/jpeg
hrv
fotografija
IMG_9084_1
Riječka revija, god. 20 (1976), br. 1
Književnost
Civilizacija. Kultura. Napredak
Riječka revija, časopis za književnost, umjetnost i društvena pitanja, koji je izlazio u Rijeci od 1952. do 1969., isprva kao dvomjesečnik, od 1963. kao mjesečnik. Pokrenulo ga je Narodno sveučilište u Rijeci i Puli (1952-53), potom ga preuzima riječko Izdavačko poduzeće Otokar Keršovani (1954-57), a od 1958. izdavač je bio Pododbor Matice hrvatske u Rijeci. Glavni urednici bili su Vinko Antić i Vlatka Babić, kasnije Drago Crnčević, Milivoj Bakarčić, Nikola Kraljić i dr.
Časopis se, kao prvi takve vrste na istarsko-kvarnerskom prostoru, bavio društvenim i kulturnim životom, te objavljivao prozu i poeziju, rasprave i polemike, književnopovijesne i povijesne osvrte, prikaze knjiga i kulturnih zbivanja (izložbe, predstave i dr.). Početkom 1960-ih regionalnu problematiku sve više zamjenjuje književnost koja u časopisu dobiva središnje mjesto. Njegova uloga u okupljanju kulturnih i književnih djelatnika koji su se bavili riječkim, istarskim, primorskim, kvarnerskim i gorskokotarskim temama postupno je slabila pojavom novih časopisa, napose moderno usmjerenih Dometa. Nova serija Riječke revije, kao časopisa Riječkoga književnog i naučnog društva, izlazila je od 1968. U časopisu su objavljivali D. Gervais, V. Antić, T. Peruško, A. Rojnić, D. Klen, V. Bratulić, P. Strčić, M. Božić, A. Cetineo, O. Delorko, V. Desnica, S. Diana, N. Fabrio, M. Fotez, I. Frangeš, D. Jelčić, M. Matić-Halle, M. Matković, Lj. Car-Matutinović, N. Mihanović, V. Parun, N. Polić, A. Šoljan, M. Bertoša i dr.
Izvor: https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/3654/rijecka-revija
[glavni i odgovorni urednik Nikola Kraljić]
Gradska knjižnica Rijeka
Rijeka : Riječko književno i naučno društvo
1976
Kraljić, Nikola
Pavlinić, Vadimir
http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
application/pdf
hrv
TEXT
RR_1976_1
Riječka revija, god. 20 (1976), br. 2
Književnost
Civilizacija. Kultura. Napredak
Riječka revija, časopis za književnost, umjetnost i društvena pitanja, koji je izlazio u Rijeci od 1952. do 1969., isprva kao dvomjesečnik, od 1963. kao mjesečnik. Pokrenulo ga je Narodno sveučilište u Rijeci i Puli (1952-53), potom ga preuzima riječko Izdavačko poduzeće Otokar Keršovani (1954-57), a od 1958. izdavač je bio Pododbor Matice hrvatske u Rijeci. Glavni urednici bili su Vinko Antić i Vlatka Babić, kasnije Drago Crnčević, Milivoj Bakarčić, Nikola Kraljić i dr.
Časopis se, kao prvi takve vrste na istarsko-kvarnerskom prostoru, bavio društvenim i kulturnim životom, te objavljivao prozu i poeziju, rasprave i polemike, književnopovijesne i povijesne osvrte, prikaze knjiga i kulturnih zbivanja (izložbe, predstave i dr.). Početkom 1960-ih regionalnu problematiku sve više zamjenjuje književnost koja u časopisu dobiva središnje mjesto. Njegova uloga u okupljanju kulturnih i književnih djelatnika koji su se bavili riječkim, istarskim, primorskim, kvarnerskim i gorskokotarskim temama postupno je slabila pojavom novih časopisa, napose moderno usmjerenih Dometa. Nova serija Riječke revije, kao časopisa Riječkoga književnog i naučnog društva, izlazila je od 1968. U časopisu su objavljivali D. Gervais, V. Antić, T. Peruško, A. Rojnić, D. Klen, V. Bratulić, P. Strčić, M. Božić, A. Cetineo, O. Delorko, V. Desnica, S. Diana, N. Fabrio, M. Fotez, I. Frangeš, D. Jelčić, M. Matić-Halle, M. Matković, Lj. Car-Matutinović, N. Mihanović, V. Parun, N. Polić, A. Šoljan, M. Bertoša i dr.
Izvor: https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/3654/rijecka-revija
[glavni i odgovorni urednik Nikola Kraljić]
Gradska knjižnica Rijeka
Rijeka : Narodno sveučilište Rijeka i Pula, od god.1 (1968)
1976
Kraljić, Nikola
Pavlinić, Vladimir
http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
application/pdf
hrv
TEXT
RR_1976_2
Riječka revija, god. 20 (1976), br. 3
Književnost
Civilizacija. Kultura. Napredak
Riječka revija, časopis za književnost, umjetnost i društvena pitanja, koji je izlazio u Rijeci od 1952. do 1969., isprva kao dvomjesečnik, od 1963. kao mjesečnik. Pokrenulo ga je Narodno sveučilište u Rijeci i Puli (1952-53), potom ga preuzima riječko Izdavačko poduzeće Otokar Keršovani (1954-57), a od 1958. izdavač je bio Pododbor Matice hrvatske u Rijeci. Glavni urednici bili su Vinko Antić i Vlatka Babić, kasnije Drago Crnčević, Milivoj Bakarčić, Nikola Kraljić i dr.
Časopis se, kao prvi takve vrste na istarsko-kvarnerskom prostoru, bavio društvenim i kulturnim životom, te objavljivao prozu i poeziju, rasprave i polemike, književnopovijesne i povijesne osvrte, prikaze knjiga i kulturnih zbivanja (izložbe, predstave i dr.). Početkom 1960-ih regionalnu problematiku sve više zamjenjuje književnost koja u časopisu dobiva središnje mjesto. Njegova uloga u okupljanju kulturnih i književnih djelatnika koji su se bavili riječkim, istarskim, primorskim, kvarnerskim i gorskokotarskim temama postupno je slabila pojavom novih časopisa, napose moderno usmjerenih Dometa. Nova serija Riječke revije, kao časopisa Riječkoga književnog i naučnog društva, izlazila je od 1968. U časopisu su objavljivali D. Gervais, V. Antić, T. Peruško, A. Rojnić, D. Klen, V. Bratulić, P. Strčić, M. Božić, A. Cetineo, O. Delorko, V. Desnica, S. Diana, N. Fabrio, M. Fotez, I. Frangeš, D. Jelčić, M. Matić-Halle, M. Matković, Lj. Car-Matutinović, N. Mihanović, V. Parun, N. Polić, A. Šoljan, M. Bertoša i dr.
Izvor: https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/3654/rijecka-revija
[glavni i odgovorni urednik Nikola Kraljić]
Gradska knjižnica Rijeka
Rijeka : Riječko književno i naučno društvo
1976
Kraljić, Nikola
http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
application/pdf
hrv
TEXT
RR_1976_3
Riječka revija, god. 20 (1976), br. 4
Književnost
Civilizacija. Kultura. Napredak
Riječka revija, časopis za književnost, umjetnost i društvena pitanja, koji je izlazio u Rijeci od 1952. do 1969., isprva kao dvomjesečnik, od 1963. kao mjesečnik. Pokrenulo ga je Narodno sveučilište u Rijeci i Puli (1952-53), potom ga preuzima riječko Izdavačko poduzeće Otokar Keršovani (1954-57), a od 1958. izdavač je bio Pododbor Matice hrvatske u Rijeci. Glavni urednici bili su Vinko Antić i Vlatka Babić, kasnije Drago Crnčević, Milivoj Bakarčić, Nikola Kraljić i dr.
Časopis se, kao prvi takve vrste na istarsko-kvarnerskom prostoru, bavio društvenim i kulturnim životom, te objavljivao prozu i poeziju, rasprave i polemike, književnopovijesne i povijesne osvrte, prikaze knjiga i kulturnih zbivanja (izložbe, predstave i dr.). Početkom 1960-ih regionalnu problematiku sve više zamjenjuje književnost koja u časopisu dobiva središnje mjesto. Njegova uloga u okupljanju kulturnih i književnih djelatnika koji su se bavili riječkim, istarskim, primorskim, kvarnerskim i gorskokotarskim temama postupno je slabila pojavom novih časopisa, napose moderno usmjerenih Dometa. Nova serija Riječke revije, kao časopisa Riječkoga književnog i naučnog društva, izlazila je od 1968. U časopisu su objavljivali D. Gervais, V. Antić, T. Peruško, A. Rojnić, D. Klen, V. Bratulić, P. Strčić, M. Božić, A. Cetineo, O. Delorko, V. Desnica, S. Diana, N. Fabrio, M. Fotez, I. Frangeš, D. Jelčić, M. Matić-Halle, M. Matković, Lj. Car-Matutinović, N. Mihanović, V. Parun, N. Polić, A. Šoljan, M. Bertoša i dr.
Izvor: https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/3654/rijecka-revija
[glavni i odgovorni urednik Nikola Kraljić]
Gradska knjižnica Rijeka
Rijeka : Riječko književno i naučno društvo, od god.1 (1968)-god. 20 (1976)
1976
Kraljić, Nikola (glavni urednik)
Pavlinić, Vladimir (tehnički urednik)
http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
application/pdf
hrv
TEXT
RR_1976_4
Riječka revija, god. 8 (1959), br. 5
Književnost
Civilizacija. Kultura. Napredak
Riječka revija, časopis za književnost, umjetnost i društvena pitanja, koji je izlazio u Rijeci od 1952. do 1969., isprva kao dvomjesečnik, od 1963. kao mjesečnik. Pokrenulo ga je Narodno sveučilište u Rijeci i Puli (1952-53), potom ga preuzima riječko Izdavačko poduzeće Otokar Keršovani (1954-57), a od 1958. izdavač je bio Pododbor Matice hrvatske u Rijeci. Glavni urednici bili su Vinko Antić i Vlatka Babić, kasnije Drago Crnčević, Milivoj Bakarčić, Nikola Kraljić i dr.
Časopis se, kao prvi takve vrste na istarsko-kvarnerskom prostoru, bavio društvenim i kulturnim životom, te objavljivao prozu i poeziju, rasprave i polemike, književnopovijesne i povijesne osvrte, prikaze knjiga i kulturnih zbivanja (izložbe, predstave i dr.). Početkom 1960-ih regionalnu problematiku sve više zamjenjuje književnost koja u časopisu dobiva središnje mjesto. Njegova uloga u okupljanju kulturnih i književnih djelatnika koji su se bavili riječkim, istarskim, primorskim, kvarnerskim i gorskokotarskim temama postupno je slabila pojavom novih časopisa, napose moderno usmjerenih Dometa. Nova serija Riječke revije, kao časopisa Riječkoga književnog i naučnog društva, izlazila je od 1968. U časopisu su objavljivali D. Gervais, V. Antić, T. Peruško, A. Rojnić, D. Klen, V. Bratulić, P. Strčić, M. Božić, A. Cetineo, O. Delorko, V. Desnica, S. Diana, N. Fabrio, M. Fotez, I. Frangeš, D. Jelčić, M. Matić-Halle, M. Matković, Lj. Car-Matutinović, N. Mihanović, V. Parun, N. Polić, A. Šoljan, M. Bertoša i dr.
Izvor: https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/3654/rijecka-revija
[glavni i odgovorni urednik Vinko Antić]
Sveučilišna knjižnica Rijeka
Rijeka: Matica hrvatska Rijeka
1966
http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
application/pdf
hrv
TEXT
RR_1959_5
Riječka revija, god. 8 (1959), br. 6
Književnost
Civilizacija. Kultura. Napredak
Riječka revija, časopis za književnost, umjetnost i društvena pitanja, koji je izlazio u Rijeci od 1952. do 1969., isprva kao dvomjesečnik, od 1963. kao mjesečnik. Pokrenulo ga je Narodno sveučilište u Rijeci i Puli (1952-53), potom ga preuzima riječko Izdavačko poduzeće Otokar Keršovani (1954-57), a od 1958. izdavač je bio Pododbor Matice hrvatske u Rijeci. Glavni urednici bili su Vinko Antić i Vlatka Babić, kasnije Drago Crnčević, Milivoj Bakarčić, Nikola Kraljić i dr.
Časopis se, kao prvi takve vrste na istarsko-kvarnerskom prostoru, bavio društvenim i kulturnim životom, te objavljivao prozu i poeziju, rasprave i polemike, književnopovijesne i povijesne osvrte, prikaze knjiga i kulturnih zbivanja (izložbe, predstave i dr.). Početkom 1960-ih regionalnu problematiku sve više zamjenjuje književnost koja u časopisu dobiva središnje mjesto. Njegova uloga u okupljanju kulturnih i književnih djelatnika koji su se bavili riječkim, istarskim, primorskim, kvarnerskim i gorskokotarskim temama postupno je slabila pojavom novih časopisa, napose moderno usmjerenih Dometa. Nova serija Riječke revije, kao časopisa Riječkoga književnog i naučnog društva, izlazila je od 1968. U časopisu su objavljivali D. Gervais, V. Antić, T. Peruško, A. Rojnić, D. Klen, V. Bratulić, P. Strčić, M. Božić, A. Cetineo, O. Delorko, V. Desnica, S. Diana, N. Fabrio, M. Fotez, I. Frangeš, D. Jelčić, M. Matić-Halle, M. Matković, Lj. Car-Matutinović, N. Mihanović, V. Parun, N. Polić, A. Šoljan, M. Bertoša i dr.
Izvor: https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/3654/rijecka-revija
[glavni i odgovorni urednik Vinko Antić]
Gradska knjižnica Rijeka
Rijeka : Pododbor Matice hrvatske u Rijeci
1959
http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
application/pdf
hrv
TEXT
RR_1959_6
Riječka revija, god. 11 (1962), br. 1-2
Književnost
Civilizacija. Kultura. Napredak
Riječka revija, časopis za književnost, umjetnost i društvena pitanja, koji je izlazio u Rijeci od 1952. do 1969., isprva kao dvomjesečnik, od 1963. kao mjesečnik. Pokrenulo ga je Narodno sveučilište u Rijeci i Puli (1952-53), potom ga preuzima riječko Izdavačko poduzeće Otokar Keršovani (1954-57), a od 1958. izdavač je bio Pododbor Matice hrvatske u Rijeci. Glavni urednici bili su Vinko Antić i Vlatka Babić, kasnije Drago Crnčević, Milivoj Bakarčić, Nikola Kraljić i dr.
Časopis se, kao prvi takve vrste na istarsko-kvarnerskom prostoru, bavio društvenim i kulturnim životom, te objavljivao prozu i poeziju, rasprave i polemike, književnopovijesne i povijesne osvrte, prikaze knjiga i kulturnih zbivanja (izložbe, predstave i dr.). Početkom 1960-ih regionalnu problematiku sve više zamjenjuje književnost koja u časopisu dobiva središnje mjesto. Njegova uloga u okupljanju kulturnih i književnih djelatnika koji su se bavili riječkim, istarskim, primorskim, kvarnerskim i gorskokotarskim temama postupno je slabila pojavom novih časopisa, napose moderno usmjerenih Dometa. Nova serija Riječke revije, kao časopisa Riječkoga književnog i naučnog društva, izlazila je od 1968. U časopisu su objavljivali D. Gervais, V. Antić, T. Peruško, A. Rojnić, D. Klen, V. Bratulić, P. Strčić, M. Božić, A. Cetineo, O. Delorko, V. Desnica, S. Diana, N. Fabrio, M. Fotez, I. Frangeš, D. Jelčić, M. Matić-Halle, M. Matković, Lj. Car-Matutinović, N. Mihanović, V. Parun, N. Polić, A. Šoljan, M. Bertoša i dr.
Izvor: https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/3654/rijecka-revija
[glavni i odgovorni urednik Vinko Antić]
Gradska knjižnica Rijeka
Rijeka : Pododbor Matice hrvatske u Rijeci
1962
<span>http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/</span>
application/pdf
hrv
TEXT
RR_1962_1-2
Riječka revija, god. 11 (1962), br. 3-4
Književnost
Civilizacija. Kultura. Napredak
Riječka revija, časopis za književnost, umjetnost i društvena pitanja, koji je izlazio u Rijeci od 1952. do 1969., isprva kao dvomjesečnik, od 1963. kao mjesečnik. Pokrenulo ga je Narodno sveučilište u Rijeci i Puli (1952-53), potom ga preuzima riječko Izdavačko poduzeće Otokar Keršovani (1954-57), a od 1958. izdavač je bio Pododbor Matice hrvatske u Rijeci. Glavni urednici bili su Vinko Antić i Vlatka Babić, kasnije Drago Crnčević, Milivoj Bakarčić, Nikola Kraljić i dr.
Časopis se, kao prvi takve vrste na istarsko-kvarnerskom prostoru, bavio društvenim i kulturnim životom, te objavljivao prozu i poeziju, rasprave i polemike, književnopovijesne i povijesne osvrte, prikaze knjiga i kulturnih zbivanja (izložbe, predstave i dr.). Početkom 1960-ih regionalnu problematiku sve više zamjenjuje književnost koja u časopisu dobiva središnje mjesto. Njegova uloga u okupljanju kulturnih i književnih djelatnika koji su se bavili riječkim, istarskim, primorskim, kvarnerskim i gorskokotarskim temama postupno je slabila pojavom novih časopisa, napose moderno usmjerenih Dometa. Nova serija Riječke revije, kao časopisa Riječkoga književnog i naučnog društva, izlazila je od 1968. U časopisu su objavljivali D. Gervais, V. Antić, T. Peruško, A. Rojnić, D. Klen, V. Bratulić, P. Strčić, M. Božić, A. Cetineo, O. Delorko, V. Desnica, S. Diana, N. Fabrio, M. Fotez, I. Frangeš, D. Jelčić, M. Matić-Halle, M. Matković, Lj. Car-Matutinović, N. Mihanović, V. Parun, N. Polić, A. Šoljan, M. Bertoša i dr.
Izvor: https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/3654/rijecka-revija
[glavni i odgovorni urednik Vinko Antić]
Gradska knjižnica Rijeka
Rijeka : Pododbor Matice hrvatske u Rijeci
1962
<span>http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/ </span>
application/pdf
hrv
TEXT
RR_1962_3-4
Riječka revija, god. 11 (1962), br. 5-6
Književnost
Civilizacija. Kultura. Napredak
Riječka revija, časopis za književnost, umjetnost i društvena pitanja, koji je izlazio u Rijeci od 1952. do 1969., isprva kao dvomjesečnik, od 1963. kao mjesečnik. Pokrenulo ga je Narodno sveučilište u Rijeci i Puli (1952-53), potom ga preuzima riječko Izdavačko poduzeće Otokar Keršovani (1954-57), a od 1958. izdavač je bio Pododbor Matice hrvatske u Rijeci. Glavni urednici bili su Vinko Antić i Vlatka Babić, kasnije Drago Crnčević, Milivoj Bakarčić, Nikola Kraljić i dr.
Časopis se, kao prvi takve vrste na istarsko-kvarnerskom prostoru, bavio društvenim i kulturnim životom, te objavljivao prozu i poeziju, rasprave i polemike, književnopovijesne i povijesne osvrte, prikaze knjiga i kulturnih zbivanja (izložbe, predstave i dr.). Početkom 1960-ih regionalnu problematiku sve više zamjenjuje književnost koja u časopisu dobiva središnje mjesto. Njegova uloga u okupljanju kulturnih i književnih djelatnika koji su se bavili riječkim, istarskim, primorskim, kvarnerskim i gorskokotarskim temama postupno je slabila pojavom novih časopisa, napose moderno usmjerenih Dometa. Nova serija Riječke revije, kao časopisa Riječkoga književnog i naučnog društva, izlazila je od 1968. U časopisu su objavljivali D. Gervais, V. Antić, T. Peruško, A. Rojnić, D. Klen, V. Bratulić, P. Strčić, M. Božić, A. Cetineo, O. Delorko, V. Desnica, S. Diana, N. Fabrio, M. Fotez, I. Frangeš, D. Jelčić, M. Matić-Halle, M. Matković, Lj. Car-Matutinović, N. Mihanović, V. Parun, N. Polić, A. Šoljan, M. Bertoša i dr.
Izvor: https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/3654/rijecka-revija
[glavni i odgovorni urednik Vinko Antić]
Gradska knjižnica Rijeka
Rijeka : Pododbor Matice hrvatske u Rijeci
1962
http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
application/pdf
hrv
TEXT
RR_1962_5-6